20.6. Vrijeme je za obavezno tretiranje američkog cvrčka na vinovoj lozi!

Vinogradari,

kako bismo spriječili opasnost širenja zlatne žutice vinove loze prenosim nekoliko zaključaka sa jučerašnjeg predavanja Zrinke Krpan Buić, iskustva sa terena i nedavnih edukacija.

Vrlo je važno za uspješno suzbijanje prijenosnika bolesti, američkog cvrčka koristiti propisane, a ne smanjene količine vode kako bi se loza dobro okupala. Prskajte u sumrak radi zaštite pčela! Obavezno uključite i najdonju diznu da se tretmanom pokrije i deblo čokota i izboji te najdonji listovi jer je to mjesto zadržavanja cvrčka. Na tom mjestu, na naličju listova ga tražite kada pregledavate lozu. Lakše ga je pronaći uz rub nasada, uz prirodnu vegetaciju ruba, blizinu šume... Žute ploče postavite za 5 do 7 dana i pratite pojavu odraslog cvrčka, preporučam 3 žute ploče po vinogradu na donjoj žici i očitavajte jednom tjedno ili mi se javite za očitanje, a možete i donijeti žutu ploču do ureda. Nema kritičnog broja već samo pratimo pojavu cvrčka. Dodajem da cvrčak nije zaražen ako se nije hraniona zaraženoj lozi.  U svrhu praćenja američkog cvrčka u Udruzi možete i dobiti žute ploče od ponedjeljka 26.6.

Molim da prenesete informaciju poznanicima koji imaju vinograd. Također molim da nam prijavite bilo kakvu pojavu žućenja u Vašem vinogradu kao i zapuštene vinograde iako se radi o samo nekoliko redova.

Budući da je pavitina ili klematis također domaćin žutice vinove loze i može biti opasan izvor zaraze preporučam da ju očistite, pogotovo ako je u blizini vinograda. S ovom bolesti čekaju nas godine borbe pa su ove mjere dugoročno jako važne. 

Za sva pitanje slobodno se obratite u Agroturist,

Bernardina Hlevnjak Pastrovicchio

Prenosim dio vrlo korisnog teksta savjetodavne službe, savjetnika Milorada Šubića iz Međimurja:

Nove mjere za suzbijanje i iskorjenjivanje zlatne žutice vinove loze!

Na vinovoj lozi je opisano 80-tak različitih uzročnika bolesti, a zadnjih godina posebnu pažnju vinogradara i javnosti privlači štetni organizam fitoplazma „Candidatus Phytoplasma vitis“ koji uzrokuje zlatnu žuticu vinove loze (francusko ime Flavescence dorée, FD). To je trenutačno najopasnija bolesti vinove loze, raširena samo u Europi! U vinogradima gdje se zlatna žutica pojavi brzo se širi prenositeljem (vektorom) američkim cvrčkom (Scaphoideus titanus), pa bez provedenih mjera zaštite bilježimo velike štete u gubitku uroda i propadanju zaraženog trsja! Osnovni način širenja fitoplazmoza vinove loze na veće udaljenosti je trgovina latentno zaraženim loznim cjepovima, a na manje udaljenosti pomoću vektora (cikada ili cvrčaka)! U Međimurju smo prve simptome fitoplazmatskih žutica primijetili krajem ljeta 2001. i 2002. godine, ali tek nakon 2009. laboratorijski je potvrđena prva pojava najopasnije forme zlatne žutice (Flavescence dorée) najprije u Karlovačkoj, a sve do 2016. još na području Istarske, Zagrebačke, Koprivničko-križevačke, Sisačko-moslavačke, Bjelovarsko-bilogorske, Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Vukovarsko-srijemske županije! Bolest je jače proširena u pojedinim vinorodnim područjima u Istarskoj, Zagrebačkoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji! U protekle je dvije godine (2015. i 2016.) na tom području rješenjem nadležne fitosanitarne inspekcije određeno krčenje 55 ha jače zaraženih vinograda zlatnom žuticom.

Prenositelj (vektor) američki cvrčak (Scaphoideus titanus) je nađen u svim zaraženim područjima, ali također u nezaraženim vinogradarskim područjima! Brojnost vektora je različita od vinograda do vinograda, te ovisi o primjeni insekticida koje vinogradari koriste za suzbijanje drugih štetnika tijekom ljetnih mjeseci (grožđanih moljaca), kada se rokovi tretiranja poklapaju s vremenom suzbijanja američkog cvrčka! Nažalost, u vinogradima u kojima su provedene obavezne mjere suzbijanja naknadno u kolovozu i rujnu bilježimo veći broj ulova američkih cvrčaka na žutim ljepljivim pločama iz razloga što iz susjednih netretiranih vinograda vektori prelijeću u zaštićene položaje u kojima prestaje djelovanje primijenjenih insekticida u drugoj polovici lipnja i tijekom srpnja! Dodatna zaštita u mjesecu kolovozu i rujnu nije moguća zbog početka dozrijevanja grožđa, blizine berbe i propisane karence! Iz tih razloga i dosadašnjih iskustva može se zaključiti da mjeru suzbijanja vektora u demarkiranom području moraju provoditi svi posjednici vinove loze jer u protivnom širenje ove bolesti nije moguće zaustaviti!

Što sa zapuštenim vinogradima?!

Zapušteni (netretirani) vinogradi predstavljaju veliku opasnost za daljnje širenje zlatne žutice vinove loze. Stoga je njihovo krčenje u demarkiranom području obvezno! Naime, nova „Naredba za poduzimanje mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze“ (NN 46/2017) u Članku 12. propisuje mjere u zapuštenim vinogradima u sigurnosnom i nezaraženom području: Fitosanitarni inspektor će narediti posjedniku zapuštenog vinograda u sigurnosnom području da ga u određenom roku privede kulturi, te ga redovito obrađuje i održava. Ako posjednik ne provodi ove mjere inspektor će narediti krčenje zapuštenog vinograda (NOVO: jedinice lokalne samouprave i druge osobe pružaju pomoć fitosanitarnoj inspekciji u pronalaženju zapuštenih vinograda i otkrivanju njihovih posjednika)!

Osim krčenja zaraženog trsja bez troškova naknade, u žarištu (1 km) i sigurnosnom području (5 km) posjednici bilja su obvezni redovito pratiti američkog cvrčka postavljanjem žutih ljepljivih ploča i suzbijati štetnika prema programu koji propisuje najmanje dvije aplikacije insekticida registriranih u Republici Hrvatskoj za tu namjenu: prvo tretiranje nakon cvatnje (do trećeg razvojnog stadija ličinke), a drugo tretiranje provesti dva do tri tjedna naknadno! Ako se tijekom srpnja ulovi tjedno 4 ili više odraslih oblika američkog cvrčka po jednoj žutoj ploči, tada treba krajem srpnja ili početkom kolovoza obaviti treće tretiranje! Američki cvrčak razvija samo jednu generaciju godišnje, a prije 10-tak godina smatralo se da u Europi obitava isključivo na vinovoj lozi (Vitis vinifera). Stoga su mjere suzbijanja američkog cvrčka obvezom propisane i zahtijevane u svim vinorodnim područjima gdje se javlja FD fitoplazma i njezin širitelj! No, potvrđeno je zadržavanje američkog cvrčka na hibridima europske i američke loze (Isabelle, Otello, Noah, Clinton i dr.), ali i drugim biljnim vrstama (npr. Clematis vitalba, Rannunculus repens, Trifolium repens)!

Tablica 1. Insekticidi dopušteni u Republici Hrvatskoj za suzbijanje američkog cvrčka, a koje Naredba propisuje primijeniti 2-3 puta u svim demarkacijskim područjima i svim rasadnicima gdje je prisutan vektor (FIS, lipanj 2017.):

*sredstvo se smije koristiti samo u zaštićenom prostoru!(?)

**prikladno za ekološku proizvodnju

Važno: Većina u našoj zemlji dopuštenih pripravaka za suzbijanje američkog cvrčka spada u skupinu sintetskih piretroida (npr. Cythrin Max, Decis EC, Sumialfa FL) ili kombiniranih pripravaka koji sadrže djelatnu tvar iz skupine piretroida (npr. Chromorel-D, Nurelle-D) (vidi Tablicu 1.)! Sintetski piretroidi brzo gube djelotvornost na temperaturama >28°C, djelotvornost na američkog cvrčka nije veća od 40 % (kontaktni su, pa ih je potrebno nanijeti na donju stranu lista), te su vrlo neselektivni prema korisnim prirodnim neprijateljima! Sukladno Zakonu o održivoj uporabi pesticida (NN 14/2014) primjena sintetskih piretroida nije dopuštena u višegodišnjim nasadima (vinogradima, voćnjacima)! Kombinirani pripravci koji pored sintetskog piretroida sadrže klorpirifos-etil (Chromorel-D, Nurelle-D) primijenjeni kasnije tijekom ljeta mogu prouzročiti neželjene rezidue (ostatke pesticida) u grožđu tijekom berbe! Preostali dopušteni pripravci iz skupine neonikotinoida (Actara WG, Dali SL) također su fotolabilni, te su vrlo otrovni i opasni za pčele (njihova primjena je ograničena samo na večernje sate kada pčele ne lete, a cvatući podrast mora prije biti pokošen)!

U vinogradima gdje su proteklih sezona primijećeni simptomi zlatne žutice nakon cvatnje prednost dajemo primjeni pripravka Actara WG uz poštivanje određenih ograničenja i mjera opreza (cvatući podrast u nasadu mora prethodno biti pokošen, primjena samo u doba dana kada pčele ne lete – nakon zalaska sunca)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
Ova e-mail adresa je zaštićena od spam botova. Vaš JavaScript treba biti uključen da bi ju vidjeli.